Mujanović tvrdi: Američki kandidat za OHR imao bi zadatak da gura zakon o državnoj imovini “povoljan za Dodika”

Mujanović navodi da je posljednjih dana razgovarao s izvorima u SAD-u i Evropi o Schmidtovom odlasku, koji evropski zvaničnici, kako tvrdi, „uglavnom opisuju kao njegovo uklanjanje“.

„Schmidt je lično bio i ostao kategorično nepopularan. Gotovo nijedna važna prijestolnica nije bila zadovoljna njime i praktično niko nije tužan što odlazi“, napisao je Mujanović.

Ipak, dodaje da evropski sagovornici smatraju kako je Schmidtov odlazak „gotovo u potpunosti rezultat američkog pritiska“ te dio „višeslojnog dogovora sa secesionističkim vlastima u Banjoj Luci“, koji navodno ima i „blagoslov Moskve“.

Ko bi mogao naslijediti Schmidta?

Posebnu pažnju izazvale su Mujanovićeve tvrdnje o mogućem nasljedniku Christiana Schmidta.

On navodi da je italijanski diplomata Antonio Zanardi Landi, čije se ime ranije spominjalo u medijima, navodno „američki kandidat“ za funkciju visokog predstavnika.

„Rečeno mi je da su Amerikanci upravo njega odabrali za tu ulogu“, naveo je Mujanović, dodajući da Washington značajnim smatra njegovo ranije diplomatsko iskustvo u Beogradu i Moskvi.

Međutim, upozorava da nije sigurno da će ostatak Upravnog odbora PIC-a podržati takvu nominaciju. Ako do toga ne dođe, tvrdi da bi SAD mogao pokušati progurati supervizora za Brčko Louisa Crishocka kao privremenog visokog predstavnika.

„To nije optimalan ishod za SAD jer nije jasno da li bi privremeni visoki predstavnik mogao u potpunosti provesti agendu koju Washington želi“, napisao je Mujanović.

Državna imovina kao ključni zadatak

Centralni dio Mujanovićeve analize odnosi se na pitanje državne imovine i projekta Južne interkonekcije, gasovoda koji bi BiH povezao s hrvatskim LNG terminalima.

Prema njegovim tvrdnjama, upravo bi novi visoki predstavnik mogao imati ključnu ulogu u donošenju zakona o državnoj imovini koji bi otvorio prostor za realizaciju tog projekta.

„Glavni zadatak narednog visokog predstavnika biće da ‘porodi’ novi zakon o državnoj imovini kako bi se otvorio put za početak izgradnje Južne interkonekcije“, tvrdi Mujanović.

Dodaje da, prema informacijama koje je dobio, nacrt zakona već postoji i da se smatra „veoma povoljnim za Dodika i Čovića“.

„Nepostojanje tog zakona do sada je bilo glavna prepreka početku izgradnje Južne interkonekcije, ali i posljednji veliki uslov za zatvaranje OHR-a“, napisao je.

Prema njegovoj interpretaciji, Washington sada pitanje Južne interkonekcije i zatvaranja OHR-a posmatra kao „paket aranžman“: izgraditi Južnu interkonekciju i zatvoriti OHR.

Tvrdnje o dogovoru s Dodikom

Mujanović iznosi i niz ozbiljnih tvrdnji o navodnom dogovoru između američke administracije i Milorada Dodika.

„SAD je prošle godine očigledno postigao sporazum s Dodikom“, tvrdi Mujanović, navodeći da je lider SNSD-a kroz mrežu američkih lobista i influensera navodno potrošio „nekoliko miliona dolara javnog novca iz BiH“.

Prema njegovim riječima, Dodikova ključna koncesija bila je da je, kako tvrdi Mujanović, „u suštini prihvatio svoje uklanjanje s funkcije“. Zauzvrat je, prema toj tvrdnji, Washington ukinuo sankcije njemu i njegovom političkom okruženju.

Mujanović tvrdi da je to otvorilo prostor za američku „komercijalnu diplomatiju“ u Banjoj Luci, posebno kroz energetske projekte i ambiciju SAD-a da postane dominantni LNG snabdjevač regiona.

U tom kontekstu spominje i kompaniju AAFS Ltd, koju opisuje kao „specijalnu namjensku kompaniju“, odnosno „shell kompaniju“, povezanu s bratom Michaela Flynna i advokatom Donalda Trumpa Jessejem Binnallom.

“Evropa je alarmirana”

Mujanović smatra da se Evropa nalazi u stanju „alarma i šoka“ zbog američkog pristupa Bosni i Hercegovini.

„Evropljani sve više ovaj američki pristup vide kao suštinski anti-EU projekat“, napisao je, dodajući da Bruxelles trenutno nema jedinstvenu strategiju odgovora.

Prema njegovoj ocjeni, dodatni problem za evropsku stranu je izostanak odlučnijeg pritiska prema Dodiku, uključujući sankcije, dok bi potencijalni otpor Berlina mogao biti ograničen zbog slabosti njemačke vlade.

“Najveći raskol od Daytona”

Na kraju, Mujanović ocjenjuje da bi trenutna situacija mogla predstavljati „najznačajniji raskol u politici SAD-a i Evropske unije prema Bosni i Hercegovini od 1995. godine“.

„Oni koji su tvrdili da je Schmidtovo imenovanje bilo ‘nelegitimno’ imat će mnogo posla da objasne ono što slijedi“, napisao je.

Dodao je i da bi sjednica Vijeća sigurnosti UN-a mogla pokazati razmjere transatlantskog raskola u BiH.

„Čak i ako se to ne dogodi, očekujte značajne preokrete u narednim danima“, zaključio je Mujanović.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad